Prọfesọ Hibru ọ bụla maara nke ọma ga-akụzi na Hibru nke Bible bụ n’ezie asụsụ nke egwuregwu okwu. Na Hibru nke Bible, egwuregwu okwu abụghị naanị “ihe mgbakwunye” akwụkwọ mara mma—ọ bụ injin na-akpali ihe ederede pụtara. Maka ndị dere ya n’oge ochie, a na-elekarị ụda okwu anya dị ka ihe nwere njikọ chiri anya na isi ihe ọ pụtara. Ọ bụrụ na okwu abụọ ada ka hà nhata, onye na-ege ntị na-eche na e nwere njikọ miri emi, nke nkà mmụta okpukpe n’etiti ha.
Bible na-ejikarị egwuregwu okwu akọwa agwa ma ọ bụ akara aka mmadụ. A na-akpọ ihe ndị a etymologies dabeere na pun.
-
Adam na Ụwa: Mmadụ mbụ, Adam, ka e siri n’ala, Adamah, kpụọ. Nke a abụghị naanị okwu yiri onwe ya n’ụda; ọ na-akọwa ọnọdụ mmadụ dị ka ihe jikọrọ ya na “Ala”.
-
Jekọb (Ya’akov) onye mgba: Aha ya nwere njikọ na “ikiri ụkwụ” (aqeb) n’ihi na ọ jidere ikiri ụkwụ nwanne ya mgbe a mụrụ ya, ma mesịa nwee njikọ na “ịnọchi anya/ịghọgbu” (aqab). Egwuregwu okwu ahụ na-agbaso mgbanwe agwa ya site n’ịbụ onye na-aghọ aghụghọ gaa n’ịbụ onye na-agba mgba na Chineke.
“Abụ-amụma” nke Hibru na-eji Paronomasia (iji okwu ndị yiri onwe ha n’ụda mana ha nwere nkọwa dị iche iche) emepụta “enyo omume.” Nke a na-adịkarị n’akwụkwọ Aịzaya, ebe Chineke “na-achọ ikpe ziri ezi mana ọ hụrụ mwụfu ọbara/mmegbu.” Ahịrịokwu ahụ n’asụsụ Bekee egosighị ihe ọ bụla gbasara ihe nọ n’ihe ize ndụ, mana na Hibru isi ihe ahụ na-apụta ìhè: Chineke na-achọ mishpat mana ọ hụrụ mispah, ma ọ bụ kama tsedaqah (ikpe ziri ezi) ọ hụrụ tse’aqah (akwa nke nhụjuanya).
Ị hụrụ nke ahụ?
A gbanweela okwu ndị ahụ site na ntakịrị mgbanwe iji mee ka ihe dị mma ghọọ ihe dị njọ n’ezie.
Ebumnuche nke Izuru Oke
Aha ahụ bụ ירושלם (consonantal: Y‑R‑W/Sh‑L‑M) na-akpọ oku maka egwuregwu Hibru dị n’ime n’ihi na mkpụrụ okwu ya nwere ike kwekọọ na mgbọrọgwụ Hibru bara uru na ngalaba nkọwa. Na concordances (dịka ọmụmaatụ, Strong’s #3389), a na-atụ aro mgbe ụfọdụ na ọ sitere na ירה + שלם, nke a kọwara dị ka “ntọala udo.”
Otú ọ dị, aro ahụ doro anya n’ụzọ okwu, ebe ọ bụ na ירה n’onwe ya nwere ọtụtụ nkọwa ma ọ pụtaghị naanị “ịtọ ntọala.” Kama nke ahụ, isi nkọwa ya na Bible bụ ịtụ, ịgba, itufu, iduzi, izí ihe. (weekly.israelbiblecenter.com). Aha obodo ahụ pụtara na mbụ dị ka (URU-ša-lim) n’akwụkwọ ozi Amarna (narị afọ nke 14 T.K.), nke e dere n’asụsụ Akkadian dị ka Urusalim / Urušalim. Nke a na-eme ka ụfọdụ ndị ọkà mmụta ghara ịṅa ntị n’egwuregwu okwu ọ bụla. Otú ọ dị, nhọrọ ahụ bụ nke gị.
N’ihi nke a, a na-enwekarị mgbagwoju anya n’etiti yadah na yarah:
| Mgbọrọgwụ | Isi Ngalaba Nkọwa | Nwere mmezu? | Ojiji n’ụzọ Atụmatụ |
|---|---|---|---|
| ידה (yadah) | Ịtụ, itufu, inyefee | N’ụzọ siri ike | Ikpe, inye ihe, nchụpụ |
| ירה (yarah) | Ịtụ aka, iduzi, izí ihe | Nhọrọ / n’ama ụma | Izí ihe, nduzi, ịtụ anya |
Okwu ahụ bụ Torah sitere na yarah dị ka ihe a tụrụ anya ya, ma si otú a nweta nkọwa sara mbara nke “izí ihe” ma ọ bụ “ntuziaka” ma ọ bụ nke kacha mara amara, “iwu.”
Nkọwa nke Akụkụ Ndị Ahụ
(a) שלם:
– Mgbọrọgwụ pụtara “izuru oke, n’ozuzu, agwụla.”
Nke a bụ isi ihe na nkọwa okwu ndị dị ka שלום (udo, izuru oke) ma nwee ngalaba nkọwa kwụsiri ike na Hibru nke Bible.
(b) ירה:
– Oke okwu mgbọrọgwụ gụnyere “ịgba/ịtụ” na “ịduzi/izí ihe.”
Nkọwa abụọ a na-enye ohere maka egwuregwu okwu n’ihi na echiche nke nduzi ma ọ bụ ịtụ anya nwere ike inwe ibu n’ụzọ atụmatụ.
Ohere Egwuregwu Okwu
Mgbe a gụrụ ya dị ka pun kama ịbụ mgbọrọgwụ okwu nke akụkọ ihe mere eme, ọtụtụ nkọwa dị n’ime na-apụta:
A. “Ebumnuche nke Udo / Ebumnuche Maka Izuru Oke”
Ihe kpatara ya:
Ọ bụrụ na anyị ewere ירה ọ bụghị naanị dị ka “ịtọ ntọala” kama dị ka “ịtụ aka/iduzi,” mgbe ahụ mgbe ejikọtara ya na שלם, a pụrụ ịnụ aha ahụ dị ka:
“Ebumnuche nke Udo / Ebumnuche Maka Izuru Oke.”
Nkọwa a na-emeso ירה dị ka atụmatụ nduzi na-arụ ọrụ — dị ka a ga-asị na udo/izuru oke bụ ihe a tụrụ anya ya nke obodo ahụ na-aga na ya, ihe mgbaru ọsọ ma ọ bụ ebe a tụrụ anya nke izuru oke.
Nkwado na egwuregwu okwu Hibru:
- Hibru nke Bible na-ejikarị ihe oyiyi ngwaa n’ụzọ atụmatụ, na-ejikọta nduzi anụ ahụ na nchụso omume/echiche.
- Ngosipụta akwụkwọ nke obodo ahụ dị ka ebe ọnụnọ Chineke na izuru oke nke ọgbụgba ndụ na-eme ka nkọwa a nwee mmetụta n’ime Akwụkwọ Nsọ.
B. “Nduzi / Izí Ihe nke Izuru Oke”
Ihe kpatara ya:
Ụzọ ọzọ a ga-esi gụọ ירה + שלם bụ dị ka ntuziaka maka izuru oke. Ebe ọ bụ na ụdị hiphil nke ירה nwere ike ịpụta “izí ihe,” nke a na-eweta:
“Ntuziaka nke Izuru Oke / Izí Ihe nke Udo.”
Echiche Nkwado:
Otu n’ime ojiji sara mbara nke ירה (karịsịa hiphil) na Hibru nke Bible bụ “izí ihe, itụ aka” — nuance nke nduzi/agụmakwụkwọ. Egwuregwu okwu a na-egosi obodo ahụ dị ka ebe na-atụrụ ihe a kpụrụ akpụ aka n’ebe izuru oke dị. Nke a bụkwa ebe anyị nwetara okwu (nke nwanyị) Torah (תורה) nke BDB kọwara dị ka “nduzi” nke a na-akọwakarị dị ka “izí ihe” na-enye izuru oke, nghọta, na ndụ.
C. “Hụ / Lee Izuru Oke”
Ụdị a na-ewere ihe ngosi site na mgbọrọgwụ dị iche nke a na-ejikarị eme egwuregwu okwu: ראה (ịhụ). Ọ bụ ezie na ọ bụghị otu ụda na ירה, myirịta dị n’ụda na-agba ndị na-agụ abụ na amụma Hibru ume ijikọta ngalaba ndị a, na-emepụta egwuregwu okwu dịka:
“Ha ga-ahụ izuru oke (nke udo).”
Nke a adịchaghị nkenke mana a hụrụ ya na nkọwa mgbọrọgwụ okwu nke omenala banyere aha ahụ n’ime omenala ndị Juu mechara, nke na-emeso mkpụrụ okwu mbụ dị ka ihe jikọrọ ya na ịhụ ụzọ/mkpughe. (tụlee. post a nke otu ‘Chief Rabbi’)
Nkwado nke Abụ Ọma (“Rịọ maka udo nke Jerusalem”)
Egwuregwu okwu n’ime Akwụkwọ Nsọ n’onwe ya na-eme ka njikọ dị n’etiti Jerusalem na shalom/izuru oke sie ike. Dịka ọmụmaatụ, Abụ Ọma 122:6 na-ekwu (n’asụsụ Hibru):
שאלו שלום ירושלם
Ahịrịokwu a na-akpọ udo (shalom) n’ụzọ nkịtị n’akụkụ aha ebe ahụ, na-enye ndị na-agụ Hibru ohere ịnụ ירושלם dị ka ihe nwere njikọ n’echiche na udo/izuru oke ọ bụrụgodị na mgbọrọgwụ okwu akụkọ ihe mere eme nwere ike ịdị iche.
Mmechi: Egwuregwu Okwu Dị n’ime kacha nwee Njikọ
Dabere naanị na nkọwa Hibru dị n’ime na mmetụta abụ nke Bible, egwuregwu okwu dị n’ime kacha nwee ike na ירושלם bụ:
- “Ebumnuche nke Udo / Ebumnuche Maka Izuru Oke” — na-egosipụta nchụso nduzi.
- “Nduzi / Izí Ihe nke Izuru Oke” — na-egosi obodo ahụ dị ka ebe izí ihe maka udo.
- “Hụ Izuru Oke” — nkọwa mgbọrọgwụ okwu nke omenala na-egosipụta mmetụta abụ na ọhụụ na izuru oke.
Nkọwa ndị a abụghị nkwupụta mgbọrọgwụ okwu n’echiche akụkọ ihe mere eme na asụsụ (nke na-eduga onye na-agụ ya n’ụzọ dị iche kpamkpam); ha bụ egwuregwu okwu nke akwụkwọ/nkọwa nke dị n’ụzọ nkịtị n’otú abụ Hibru nke Bible si arụ ọrụ n’ime ọnọdụ nke ya.