U glavi/vrhu elohim… (Postanak 1:1 RBT)
Jer pristranost Tijela jest smrt, a pristranost Daha, zoe-život i mir. Rimljanima 8:6 RBT
Pristranost diktira sve od samoga početka. I tako je pristranost započela na „početku”. Ondje gdje je hebrejska riječ „reshith” protumačena kao „početak”, započela je pristranost za ostatak Biblije. „Reshith” je zapravo imenica ženskoga roda za „vrh” ili „glavu”. Ona je vrh planine, a ne „davno”. Muški oblik „rosh”, koji znači „glava”, točno je preveden kao „glava”, ali kada je došlo do nje, reshith, muškarci su se klonili pristranosti. U svijetu tumačenja i prevođenja uslijedili su nebrojeni (tisuće) promašaji, sve zato što ona nikako nije mogla biti podrijetlo. Rezultat je blatni kaos koji preplavljuje svijet oko vas, nazvan „Biblija”. Nju je nemoguće razumjeti, a iznimno je teško čak i čitati (otuda marketing bezbrojnih „prijevoda” koji koriste zapanjujuću vještinu). Osim toga, pred svijetom postoji nepobitno očito svjedočanstvo: ostavlja ljude da škrguću zubima u tami, same, zlobne, žalosne i da se beskrajno valjaju. Blato je toliko gusto da oni nikada ne mogu biti sretni. Na okupljanjima je pakao tame u kojem žive prekriven maskom svjetla. Neprestano se bojeći nepoznatoga, svakoga zaokreta, ne mogu zaustaviti vlastite tjeskobe. To je najgora vrsta laganja kada lažete sami sebi, a kamoli drugima. Povrh toga, proizvela je mnoštvo lažljivaca, ubojica i lopova prebrojnih da bi se izbrojili. Kiptjela je smrću. Postala je knjiga krvi sve do „konjske uzde”.
Ako je pristranost pogrešna od samoga početka, promašeno je sve. I tako je Cjelokupno Djelo Promašaj.
Strongov #7225, reshit, [ženski rod] glava. Ovo je ženski oblik od rosh, #7218. Korijen ovih riječi nije u upotrebi, ali znači tresti se, drhtati. Shvaćeno je da znači „glava” (jer se trese) te je ovdje dugo tumačeno kao apstraktan, nedefiniran „početak”.
Kroz hebrejske tekstove ova se riječ „glava” koristi u smislu „izvorišta”, to jest izvora, ili planinskoga vrha. „Izvor” bi se mogao protumačiti kao „početak”, ali smisao nije onaj običnoga vremena i u tekstovima nema ničega što bi ukazivalo da su rosh/reshit povezani s kronološkim prostor-vremenom. Zapravo, treba znati da u hebrejskom ne postoji riječ za „vrijeme” u smislu vremena na satu, atomskog vremena, kronološkog vremena ili prostor-vremena. Postoje samo pogodno vrijeme, određeno vrijeme, godišnje doba, vrijeme menstruacije, tada, sada, vječnost i vrijeme sutrašnjice, vrijeme večeri. Vidi #6256. Ako je išta, povezano je sa središtem ili okom vremena.
Autor je odabrao ženski oblik riječi glava. Zašto? Ovdje se možda krije najzagonetnija tajna Biblije. Postoje mnogi korijenski glagoli koji su simetrični i takvi su s razlogom. Značajni su hayah (postati), nun (razmnožavati se) i harah (začeti). Ovo su neki od najznačajnijih u čitavom hebrejskom jeziku. Oni odražavaju suprotnosti ili pozitivno-negativne, tip-antitip strane. Uzimajući pojedinačna slova kao smjernicu:
היה hayah: [Gle – ruka – Gle] postati
נונ nun: [sjeme – klin/čavao – sjeme] razmnožavati se
הרה harah: [Gle – glava – Gle] začeti
Rano hebrejsko slovo ר resh:
glavaMarijino ime preuzeto je iz hebrejskog miryam (Strongov #4813) i ima značenje „gorka” od hebrejskog marah te „pobuna” ili „pobunjenik”. Ona se bori sama sa sobom.
Gorka („Marija”), ustavši u ove dane, brzo je otputovala u planinsku zemlju, u Zemlju Hvaljenoga („Juda”), te je ušla u kuću Onoga Koji Je Zapamćen („Zaharija]”) i pozdravila Bog-je-Sedam („Elizabeta”)…
I povikala je silnim glasom i rekla: „Blagoslovljen je plod utrobe tvoje, i otkuda meni ovo, da je majka Gospodina moga došla k meni? Jer gle! čim je glas pozdrava tvoga ušao u moje uši, dijete je poskočilo od klicanja u mojoj utrobi… (Luka 1:39-44 RBT)
Kao muško dijete progutano u utrobi, koje poskakuje čuvši pozdrav Elizabete (Bog je Sedam).
Gorka („Marija”) čuje pozdrav Boga je Sedam („Elizabeta”)
Gle Gle
S ovim razumijevanjem, „U glavi” odnosilo bi se na samo začeće života. Život začet. Elohim začet. Eva, „Majka Živih”. Majka čitavoga vječnog života. Zamislite kako mora biti lijepa kada se očituje u svoj svojoj slavi, kada ona sama siđe s planine?