Vidi također Kraljica unutra, Kraljica Estera protiv kraljice Vašti, Kraljica od Sabe
Grčka riječ za “nebo” je ouranós – nebo (jednina), a gotovo jednako često koristi se u množini (“nebesa“). “Jednina i množina imaju različite prizvuke i stoga bi ih trebalo razlikovati u prijevodu (iako se to, nažalost, rijetko čini)”
(G. Archer)
Moglo bi se to prevesti u apstraktnom smislu kao “nebesa”, ali razumijemo da su ta “nebesa” zapravo nebesnici koji se broje.
Riječ Novog zavjeta za “kraljevstvo” je basileia. Ovo je imenica ženskog roda. U starogrčkom se ova riječ koristi i za
- kraljicu
- kraljevstvo/vladavinu
Riječi su iste. Pa kako onda znamo govori li Novi zavjet o “kraljici” radije nego o “mjestu vladavine/kraljevstvu”?
Učenjaci su uvijek ukazivali na kontekst. Thayerov grčki leksikon samo navodi: “βασιλεία, βασιλείας, ἡ (od βασιλεύω; treba razlikovati od βασιλεία, kraljica.” Ali zašto? Zbog konteksta. Ali kojeg konteksta? Koje pristranosti?
Lingvistička čistoća: Židovi koji govore grčki protiv aticista
Specifičnija riječ koja se koristi za “kraljicu” u NZ-u je basilissa βᾰσῐλισσα, pronađena samo četiri puta. U prijevodu Starog zavjeta Septuaginti, židovski prevoditelji koristili su ovaj oblik. No, prvi oblik “basileia” bio je preferirani oblik kod Josipa Flavija i aticista. Unos u Thayerovom grčkom leksikonu o “kraljici” (usp. #938) navodi: “Sept.; Josip Flavije; aticisti preferiraju oblike βασιλίς [basilis] i βασιλεία [basileia]…“
βᾰσῐλ-ισσα, ἡ, = βασίλειᾰ, kraljica
Prema LSJ (Liddell-Scott-Jones) grčko-engleskom leksikonu, standardnoj referenci za starogrčki, “basilissa” je jednaka “basileia”, što znači kraljica. Posvjedočena je u raznim izvorima kao što su Ksenofontov Oeconomicus 9.15, odlomci koji se pripisuju Alkeju i Aristotelu u Bekkerovoj Anecdota Graeca, te u djelima Filemona kako ih citira Atenej XIII.595c. Aticisti su odbacili taj oblik kao neatinski, uz jedino spominjanje u Sparti od strane Teokrita 15.24 i češće u djelima Polemona. (usp. “βασίλισσα – Logeion“)
Prevoditelji Septuaginte i aticisti predstavljaju različite kulturne i lingvističke težnje. Septuaginta, grčki prijevod hebrejske Biblije dovršen u 3. stoljeću pr. Kr., imala je za cilj učiniti židovska pisma dostupnima Židovima koji govore grčki u Aleksandriji. Tako se metodologija prijevoda uvelike temeljila na židovskoj publici. Ovaj prijevod koristio je koiné grčki, uobičajeni dijalekt tog vremena, kako bi osigurao praktično i religijsko razumijevanje dugovječnih židovskih tradicija. Jesu li njihove tradicije i pristranosti bile ispravne? Nekoliko stoljeća nakon toga, čovjek po imenu “Spasenje” rekao je bez oklijevanja da nisu. Vođe, pismoznance i zakonoznance nazvao je “lopovima”, “lažljivcima” i “licemjerima”. Taj isti čovjek tada je propovijedao o “basileia” “nebesa” kao o sržnoj poruci spasenja i suda koji dolazi na svijet. Ovaj kontekst ne ide u prilog slijeđenju židovskog tumačenja i lingvističkih oblika za njegovu vlastitu poruku evanđelja.
Nasuprot tome, aticisti, aktivni od 2. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća n. Kr., nastojali su očuvati i oponašati klasični atički grčki dijalekt Atene iz 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Fokusirali su se na održavanje lingvističke čistoće i stilske elegancije klasičnih atenskih autora, radi obrazovanja i retorike (pomislite na filozofe) u grčkom govornom svijetu. Dok se Septuaginta fokusirala na religijsku i kulturnu tradiciju Židova, aticisti su naglašavali književnu i stilsku vjernost, utječući na elitno obrazovanje i uvažavanje klasične grčke književnosti.
Za daljnje čitanje:
- Carawan, Edwin. The Attic Orators. Oxford University Press, 2008.
- Innes, Doreen C. (urednik). Greek Literary Criticism: From Plato to the Present. Routledge, 2001.
Sinovi kraljevstva ili kraljice?
Ako semantički konteksti imaju išta reći o prijevodu, činilo bi se da bi semantički kontekst Mateja 13:38 bio očit:
Njiva je svijet, a dobro sjeme [jednina] — to su sinovi kraljice…
Matej 13:38 RBT
“Majka svih nas samih…” (Gal. 4:26)
“Sinovi kraljevstva” semantički ima puno manje smisla nego “sinovi kraljice.” Poetično ili idiomatski, možda. Komentari to uzimaju kao hebrejski idiom za Židove, ali su prilično zbunjeni jer su “sinovi kraljevstva” bačeni u vanjsku tamu (Mat. 8:12) i “sinovi kraljevstva” su nazvani dobrim sjemenom (Mat. 13:38)! Nešto očito nije u redu. Pogledajmo pobliže.
“Kraljica nebesnika nalik je riznici koja je bila skrivena u njivi koju je čovjek pronašao…” Mat. 13:44 RBT
“Znajući pak njihove misli, reče im: ‘Svaka kraljica razdijeljena/podijeljena protiv same sebe opustošena je, i svaki grad ili kuća razdijeljena/podijeljena protiv same sebe ne opstaje.'” Mat. 12:25 RBT
Odgovarajući pak, Gospodin joj reče: “Marta, Marta, tjeskobna si i uznemirena oko mnogoga. Potrebno je malo, a Marija je izabrala dobar dio, onaj koji joj se neće oduzeti.”
Luka 10:42 RBT
Komentatori ovdje nisu uspjeli razumjeti razlog za množinu vjenčanja:
“Kraljica nebesnika postala je nalik čovjeku, kralju koji je priredio vjenčanja [svadbe] za svoga sina.” Mat. 22:2 RBT
“Od dana Ivana Potopitelja do sada, kraljica nebesnika trpi nasilje i nasilnici je grabe.” Mat. 11:12 RBT
“Drugu im prispodobu iznese govoreći: ‘Kraljica nebesnika postala je nalik čovjeku koji je posijao dobro sjeme na svojoj njivi.” Mat. 13:24 RBT
“Neće svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Gospodine’ ući u kraljicu nebesnika, nego onaj koji vrši volju moga oca koji je među nebesnicima.” Mat. 7:21 doslovno
“Mudrosti vani kliču na trgu; ona pušta svoj glas. Na čelu onih koji buče ona viče, na ulazima gradskih vrata ona govori svoje besjede. Dokle ćete, vi neiskusni, ljubiti neiskustvo? I podsmjevači, uživati u podsmjehu? A bezumni mrziti znanje?” Izr. 1:20-22 RBT
“Mudrosti, ona je sagradila svoju kuću, isklesala je svojih sedam stupova. Zaklala je svoje žrtve, pripremila svoje vino, prostrla svoj stol, poslala svoje sluškinje, ona zove s vrhova gradskih visina: ‘Tko je neiskusan? Neka skrene ovamo.’ Onome tko je bez razuma, ona kaže…” Izr. 9:2-4 RBT
Povratna zamjenica u genitivu 3. lica jednine ženskog roda sama sebe uvijek se prevodila kao “sama po sebi” u Mateju 11:12, 12:25 i sličnim odlomcima.