Natpis iz Siloamskog tunela – Real Bible Translation Project

Urezano u *Ezekijev tunel* oko 700. pr. Kr. Izvor fotografije: Zev Radovan. Prema AI modelima, vrijeme potrebno za klesanje ovoga čekićem i šilom bilo bi oko 3,5 do 7 sati. Dodajte vrijeme potrebno za izradu kartuše (ravne glatke površine) i dobit ćete projekt od 6 do 12 sati, vjerojatno tijekom 1-2 dana. To je puno posla za 6 redaka. Uvijek se pretpostavljalo da su riječi tehničke prirode i da opisuju inženjerski pothvat, ali riječi su zapravo prilično čudne. Numeričke mjere su sve upadljivo parne: 100, 1200. Neqevah znači “žensko” ili “probijanje”, a ne tunel. Ne spominju se “timovi”, već neodređene stvari poput “čovjek prema svome prijatelju”, “sjekira na sjekiru” i “zdesna i slijeva”. Neki mogu pretpostaviti da je to uzvišena proza kako bi se dramatizirala priča. Međutim, u ovom tekstu od 216 znakova nema puno priče. Neki mogu pretpostaviti da proročki tekst mora slijediti određeni “proročki registar”, ali ni to nije točno. Ovo nije uzvišena proza koja dramatizira inženjerski pothvat. Ove izreke odražavaju obrasce koji se nalaze u cijelom Starom zavjetu i stoga same po sebi nose značajno značenje. Ovo je napisano “kurzivnim” stilom pisanja paleo-hebrejskog (ne blok slovima koja su laka za klesanje) u isto vrijeme kada je pisac Izaije (i Miheja, nekih ljetopisa kraljeva, psalama itd.) radio svoj posao — pišući proročke tekstove na paleo-hebrejskom trščanim perom i tintom. Ovo je učinio netko visoko pismen. Sadrži isti književni registar koji se nalazi u velikom dijelu proznih dijelova Hebrejske Biblije. To je bio netko tko je nedvojbeno bio vrlo upoznat s Torom i Hebrejskim pismom. Dakle, što su pokušavali reći?

תמה¹ הנקבה² וזה היה דבר הנקבה בעוד³ החצבם מנפם

הגרזן אש⁴ אל רעו⁵ ובעוד שלש אמת⁶ להנקב וישמ קל אש ק

רא אל רעו כי הית⁷ זדה⁸ בצר⁹ מימן ומהשמאל ובים ה

נקבה הכו החצבם אש לקרת רעו גרזן על גרזן וילכו¹⁰

המים מן המוצא¹¹ אל הברכה במאתים ואלף אמה ומא

ת אמה היה גבה¹² הצר¹³ על ראש החצבם

Dovršena je, Ženska (“probušena”). I ova je postala poravnanje Ženske unutar ponavljanja Klesara, onih koji zamahuju tamo-amo sjekirom, svaki čovjek prema svome drugu, i unutar ponavljanja triju sluškinja, začuo se glas čovjeka koji doziva svoga druga, jer ona je postala drznicom unutar Tjeskobe/Opsade s desne i s lijeve strane; i u danu/očitovanju Ženske Klesari su udarali, svaki čovjek u susret svome drugu, sjekira na sjekiru, i Dvostruke-Vode su izašle iz Izvora prema Ribnjaku unutar dvostruke stotine i tisuće sluškinje; i uznositost/visina Opsade protiv glave Klesara postala je stotina sluškinje.

Pismo na zidu…

בצר לי אקרא יהוה ואל אלהי אקרא וישמע מהיכלו קולי ושועתי באזניו

“U tjeskobi/opsadi svojoj susrećem On Jest, i prizivam moćnike, i on čuje glas moj iz hrama svoga, i moj vapaj za pomoć u ušima njegovim.”

(2. Samuelova 22:7 RBT)

הנני עמד לפניך שם על הצור בחרב והכית בצור ויצאו ממנו מים ושתה העם

“Gle! onaj koji stoji tamo pred licima tvojim, na Hridi [הַצּוּר֮] u Suhoj pustoši (“Horeb”); i udario si u Hrid, i one, Dvostruke-Vode, izlaze iz njega, i Narod je pio!”

(Izlazak 17:6 RBT)

שמעו אלי רדפי צדק מבקשי יהוה הביטו אל צור חצבתם ואל מקבת בור נקרתם

“Slušajte me, vi koji trčite za/progonite pravednika, vi koji tražite On Jest! Pogledajte pozorno prema hridi koju ste isklesali i prema čekiću jame koju ste izdubili!”

(Izaija 51:1 RBT)

“Jer sva su stada pila od Vina Gnjeva Bluda njezina! I Kraljevi Zemaljski bludniciše s njom, i Trgovci brodovima Zemaljskim obogatiše se od Moći Drskosti njezine!”

(Otkrivenje 18:7 RBT)

“A i ja tebi kažem: ti si Stijena (“Petros”), i na ovoj Hridi sagradit ću Skupštinu svoju, i vrata Podzemlja (“Had”) neće je nadvladati!”

(Matej 16:18 RBT)

Bilješke

Prevođenje הנקבה kao “iskop” ili “tunel” uistinu je smiješno i toliko daleko od značenja riječi da bi samo “napredna znanost” bila sposobna za takve besmislice. Ali ako ste uvjereni da se riječ koristi na određeni način, onda pretpostavljam da je sve moguće.
Gesenius je mislio da nema dovoljno mjesta za תמה pa je predložio תמ, ali problem je u neslaganju rodova. Međutim, ima dovoljno mjesta jer je jedino što je potrebno slovo ה koje je prilično malo. Drugi su predlagali stvari poput dabar “riječ/uređena stvar” ili הנה “evo“.
Doslovno se בעוד može raščlaniti kao ב־ („u”) + עוֹד („nastavak / ponavljanje / dalje”). Ako uzmete עוֹד u njegovom konkretnijem smislu ponavljanja ili iteracije, tada בעוד može doslovno značiti „u ponavljanju” ili „unutar ponovljenog/tekućeg događaja”. Semantička jezgra je biti unutar radnje/stanja koje se nastavlja ili ponavlja, bilo da se shvaća kao vremenska ustrajnost ili kao ponovljeni slučajevi. Konvencionalni prijevod „dok” to apstrahira na vremensku istovremenost, ali temeljna slika je biti unutar razdoblja koje se nastavlja ili traje.
U paleo-hebrejskom odgovara suglasnicima ’‑š, koji bi u biblijskom hebrejskom obično predstavljali אש („vatra”). To nije standardni pravopis za איש („čovjek”), što je obično (’‑y‑š). U nekoliko sjeverozapadnih semitskih natpisa iz 8. stoljeća, uključujući Siloamski natpis, suglasnički niz koristi se za predstavljanje riječi ʾîš „čovjek”, zbog defektivne ortografije (također se naziva matres lectionis). To stvara pravi homograf s ʾēš „vatra”, što se u potpunosti rješava kontekstom.
Neobičan oblik רעהו/רעו (“njegov drug/prijatelj”). Fraza איש אל רעהו pojavljuje se u hebrejskim knjigama i prorocima najmanje 30 puta.
Riječ za lakat (duljina podlaktice) je אמה što je zapravo riječ za sluškinju, ropkinju, robinju. Vidi אמה Strong #519 i Gesenius. “Lakat” kao mjera podlaktice bio bi način uporabe.
הית — najbolje je uzeti kao arhaični ili defektivni pravopis od היתָה („postala”), tj. 3. lice jednine ženskog roda od היה. Takva redukcija (ispuštanje završnog ה i unutarnjih samoglasnika) dobro je posvjedočena u ranim natpisima i sažetoj poetskoj prozi.
Znanstvenici ovo nazivaju ključnom riječi (crux) natpisa. Više od 100 godina nitko nije mogao dokučiti njezino značenje, a provedene su opsežne studije. Gesenius je rekao da se “ne nalazi u Starom zavjetu.” Od objavljivanja natpisa 1881., tumačenja riječi zedah evoluirala su od geoloških do onih usmjerenih na lingvistiku i inženjerstvo. Rani znanstvenici povezivali su je s fizičkim značajkama koje omogućuju prijenos zvuka, dok su kasniji naglašavali pogreške u konstrukciji. Rad Raanana Eichlera iz 2020. dokumentira 16 prijedloga, uz njegov vlastiti za “loše poravnanje.” Ipak, ako nismo zaglavljeni u kontekstualnom vrtlogu inženjerskih ili geoloških interpretativnih ograničenja, već odvojimo vrijeme da razmotrimo da je to proročki iskaz budući da je, uostalom, cijeli kontekst hebrejskog lingvističkog uređaja (i njegovih autora i naroda) onaj o prorocima koji prorokuju proročanstva, tada možemo pronaći prilično lako značenje ove riječi. To su bili ljudi Proročke knjige proročanstva. Je li Hebrejima bilo išta drugo značajnije? Narod Knjige ostavio nam je knjigu koja nije gotovo ništa drugo nego proročanstvo. Ali znanstvenici ne vole proročanstva. To je loša karma za njihov ugled, akreditaciju, autoritativne položaje itd. Oni se radije oslanjaju na analize srodnih riječi kako bi izveli značenja koja izgledaju mnogo znanstvenije i naprednije. Tako proročanstvo gotovo nikada ne dolazi u obzir pri proučavanju… drevnog proročanstva. Kontekst ne mora biti tunel ispod Jeruzalema samo zato što je tamo urezan. Postoji vrlo jednostavna unakrsna referenca u biblijskom hebrejskom: זדה — iz korijena זוד / זדה (usp. זֵד, זָדוֹן; Strong H2086/H2087), što znači „postupati drsko, bahato, nasilno.” Kao imenica/pridjevski oblik ovdje označava drskost, nasilje, pretpostavku, a ne kuhanje ili vrenje (taj je smisao sekundaran i metaforički). זֵ֣ד ponosan drzak kao muški rod i זֵדִֽים kao ponosni drski u množini nalazi se u Starom zavjetu. Ženski rod je vrlo lako זדה zedah. Nikakva magija nije potrebna.
Ovo je uzeto kao defektivni pravopis za בצור “u stijeni”, ali vidi צוּר zatvoriti, opsjedati, i צַר uzak, tjesnac, nevolja, opsada. Ovo se svakako bolje uklapa u ideju “zdesna i slijeva.”
ילכו (od הלך, H1980 hodati) nije tipičan glagol za tečenje vode. Njegov konkretan smisao je namjerno kretanje svjesnih agenata („hodati, ići, napredovati”). Kada se primjenjuje na nežive pojave, to je označeno i sekundarno, obično znači „protezati se”, „napredovati” ili „nastaviti (u nizu)”, a ne „teći” u hidrauličkom smislu. Biblijski hebrejski dosljedno preferira נזל, נבע, שטף ili jednostavno imenicu hidronim (נחל, נהר, מים) kada se misli na stvarno kretanje vode.
המוצא odgovara Strongovom H4161 (מוֹצא), iz korijena יצא („izaći”). Označava izlaz, odvod, mjesto izbijanja ili izvor, ovisno o kontekstu.
Hebrejski razlikuje dvije uobičajene imenice za „visinu.” קוֹמה (Strong #6967) označava visinu ili stas kao mjerljivu, neutralnu dimenziju, izvedenu iz קום „ustati/stajati”, i koristi se za fizičku veličinu (osobe, strukture, zidovi, drveće). Nasuprot tome, גבה (Strong #1363) označava visinu kao uzvišenost ili elevaciju, više kvalitativnu nego strogo metričku, i nosi konotacije istaknutosti ili uzvišenosti (doslovne ili figurativne). Pojmovi stoga nisu strogo zamjenjivi: qomah naglašava mjerljivu mjeru, dok gobah naglašava uzvišenu ili izvanrednu visinu. Vidi također גבה biti uzvišen, visok, ponosan, ohol. Smatra se da se odnosi na nadsloj (dubinu od površine), 100 lakata bila bi zaokružena “hvalisava” brojka i to samo za određene dijelove. Dubina se kreće od 44 do 111 lakata prema drevnom judejskom laktu i uglavnom je mnogo plića cijelom svojom dužinom.
Korijenska riječ צוּר “opsjedati” od צר “opsada/uski tjesnac” često se koristi s prijedlogom על “protiv” u cijelom Hebrejskom pismu (vidi npr. ויצר על, ויצר עליה u 1 Kr 20,1, 2 Kr 6,24, 17,5). U Tužaljkama 1,10, ידו פרש צר על כל מחמדיה “ruka njegova razastrla je opsadu protiv svih dragocjenosti njezinih.”

Izvori:

Kantor, Benjamin. “The Siloam Inscription (ca. 700 BCE).” BiblicalHebrew.com, 2022. https://biblicalhebrew.com/the-siloam-inscription-ca-700-bce/. Pristupljeno 26. prosinca 2025.
“כתובת השילוח.” Wikipedia. Wikimedia Foundation. https://he.wikipedia.org/wiki/כתובת_השילוח. Pristupljeno 26. prosinca 2025.
Steinberg, David. “The Siloam Inscription.” Ver. 1.0, October 3, 2007. http://www.houseofdavid.ca/anc_heb_siloam_text.pdf. Pristupljeno 26. prosinca 2025.
Gesenius, Wilhelm. Gesenius’ Hebrew Grammar. Uredio E. Kautzsch. Preveo A. E. Cowley. 2. englesko izd. Oxford: Clarendon Press, 1910. https://archive.org/details/geseniushebrewgr00geseuoft/page/n21/mode/2up. Pristupljeno 26. prosinca 2025.